WordPress database error: [INSERT, UPDATE command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_options']
INSERT INTO `wp_options` (`option_name`, `option_value`, `autoload`) VALUES ('_transient_timeout_wpml_st_upgrade_in_progress', '1715183489', 'no') ON DUPLICATE KEY UPDATE `option_name` = VALUES(`option_name`), `option_value` = VALUES(`option_value`), `autoload` = VALUES(`autoload`)

WordPress database error: [INSERT, UPDATE command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_options']
INSERT INTO `wp_options` (`option_name`, `option_value`, `autoload`) VALUES ('_transient_wpml_st_upgrade_in_progress', '1', 'no') ON DUPLICATE KEY UPDATE `option_name` = VALUES(`option_name`), `option_value` = VALUES(`option_value`), `autoload` = VALUES(`autoload`)

Грешка Вордпресове базе података: [INSERT, UPDATE command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_wfconfig']
SELECT s.id, st.status, s.domain_name_context_md5 AS ctx , st.value AS translated, st.mo_string AS mo_string, s.value AS original, s.gettext_context FROM wp_icl_strings s LEFT JOIN wp_icl_string_translations st ON s.id=st.string_id AND st.language='sr' AND s.language!='sr' WHERE s.context = 'default' LIMIT 1000 OFFSET 6000

Грешка Вордпресове базе података: [INSERT, UPDATE command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_wfconfig']
INSERT INTO wp_wfconfig (name, val, autoload) values ('previousWflogsFileList', '[\"ips.php\",\"config-transient.php\",\"GeoLite2-Country.mmdb\",\"config.php\",\"attack-data.php\",\"config-synced.php\",\"config-livewaf.php\",\"rules.php\",\"template.php\",\".htaccess\"]', 'yes') ON DUPLICATE KEY UPDATE val = '[\"ips.php\",\"config-transient.php\",\"GeoLite2-Country.mmdb\",\"config.php\",\"attack-data.php\",\"config-synced.php\",\"config-livewaf.php\",\"rules.php\",\"template.php\",\".htaccess\"]', autoload = 'yes'

Грешка Вордпресове базе података: [INSERT, UPDATE command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_wfconfig']
INSERT INTO wp_wfconfig (name, val, autoload) values ('serverDNS', '1715183429;3600;37.46.64.151', 'yes') ON DUPLICATE KEY UPDATE val = '1715183429;3600;37.46.64.151', autoload = 'yes'

Грешка Вордпресове базе података: [INSERT, UPDATE command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_options']
INSERT INTO `wp_options` (`option_name`, `option_value`, `autoload`) VALUES ('_transient_doing_cron', '1715183429.3337368965148925781250', 'yes') ON DUPLICATE KEY UPDATE `option_name` = VALUES(`option_name`), `option_value` = VALUES(`option_value`), `autoload` = VALUES(`autoload`)

Грешка Вордпресове базе података: [INSERT, UPDATE command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_options']
INSERT INTO `wp_options` (`option_name`, `option_value`, `autoload`) VALUES ('_transient_timeout__siteground_optimizer_installing', '1715183729', 'no') ON DUPLICATE KEY UPDATE `option_name` = VALUES(`option_name`), `option_value` = VALUES(`option_value`), `autoload` = VALUES(`autoload`)

Грешка Вордпресове базе података: [INSERT, UPDATE command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_options']
INSERT INTO `wp_options` (`option_name`, `option_value`, `autoload`) VALUES ('_transient__siteground_optimizer_installing', '1', 'no') ON DUPLICATE KEY UPDATE `option_name` = VALUES(`option_name`), `option_value` = VALUES(`option_value`), `autoload` = VALUES(`autoload`)

Грешка Вордпресове базе података: [INSERT command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_vcp_log']
INSERT INTO wp_vcp_log VALUES (NULL,'18.226.28.197',NULL)

Spomen-lokacija – Palmculture https://palmculture.eu/sr/ Culture on the palm Thu, 27 Jun 2019 21:05:25 +0000 sr-RS hourly 1 https://wordpress.org/?v=5.0.4 https://palmculture.eu/wp-content/uploads/2019/01/cropped-Palmculture-logo-EN-1600-1-32x32.png Spomen-lokacija – Palmculture https://palmculture.eu/sr/ 32 32 Homokháti Emlékház – Mórahalom https://palmculture.eu/sr/places/homokhati-emlekhaz-morahalom/ https://palmculture.eu/sr/places/homokhati-emlekhaz-morahalom/#respond Sat, 19 Jan 2019 20:12:01 +0000 https://www.palmculture.eu/places/homokhati-emlekhaz-morahalom/ 2009. március 15-én nyitotta meg kapuit a múlt század első felének paraszti kultúráját, szokásait, tárgyi emlékeit bemutató kiállítóhely Mórahalmon. A Homokháti Emlékház egyik szobája az 1920-30-as, egy másik helyisége pedig az 1950-es évek hangulatát idézi fel, a mórahalmi lakosok által összegyűjtött és közreadott tárgygyűjtemények lakóterek szerinti csoportosításban mutatják be a mórahalmi lakosság egykori élettereit. A látogatók lakberendezési tárgyakat, korabeli dokumentumokat és fényképfelvételeket, valamint a paraszti gazdálkodás során használt eszközöket láthatnak. Sikerült összegyűjteni azokat a régi emlékeket, használati tárgyakat, bútorokat, amelyek bemutathatják az egykori szegedi Alsó-tanyaközpontot és az itt élők egykori mindennapjait. Az emlékházban Klebelsberg Kunó munkásságát bemutató emlékszoba is helyet kapott.

]]>
https://palmculture.eu/sr/places/homokhati-emlekhaz-morahalom/feed/ 0
Emlekpont (Memorijalna tačka)- Hodmezevašarhelj https://palmculture.eu/sr/places/emlekpont-hodmezovasarhely/ https://palmculture.eu/sr/places/emlekpont-hodmezovasarhely/#respond Sat, 19 Jan 2019 20:06:18 +0000 http://palmculture.eu/places/emlekpont-hodmezovasarhely/ Вишеспратница   Балинта Хајдуа у улици Андрашија коју је  изградио 1924. године преуређена је у музеј Емлекпонт (Меморијална тачка).  Зграда је једно време била седиште државних органа, а до 1974.године је била  школа када је испражњена. Основни задатак музеја, који је отворен 2006. године је да представи период између 1945. и 1990. године у Ходмезевашархељу и његовој околини. Велики број материјала прикупљен је 2005. године на позив музеја. Меморијална тачка (Емлекпонт)у Мађарској представљао сталну изложбу, користећи најнапредније изложбене технологије и музејске педагошке могућности да се прикажу  историјски процеси који су се одвијали  у  Ходмезовашархељу у протеклих педесет година. Стотине разговора са сведоцима  тог доба укључено је у изложбени материјал, са описом како су се њихови животи променили током социјализма. Изложбу је организовало особље музеја Терор хаза (Кућа терора) уз активно учешће архивара и локалних историчара у Ходмезовашархељу. Музеј је отворен у јулу 2006. године.

 

]]>
https://palmculture.eu/sr/places/emlekpont-hodmezovasarhely/feed/ 0
Izložba Mađarska Tragedija 1944- Hodmezevašarhelj https://palmculture.eu/sr/places/magyar-tragedia-1944-kiallitohely-hodmezovasarhely/ https://palmculture.eu/sr/places/magyar-tragedia-1944-kiallitohely-hodmezovasarhely/#respond Sat, 19 Jan 2019 20:02:48 +0000 http://palmculture.eu/places/magyar-tragedia-1944-kiallitohely-hodmezovasarhely/ Zgrada jevrejske škole sagrađena je 1874. godine na parceli Sinagoge u eklektičnom stilu. Do nacionalizacije crkvenih škola 1948. godine one su funkcionisale kao verske škola. U bivšu jevrejsku školu uselila se jevrejska verska zajednica, koja je koristila zgradu kao molitve dom. 2004. godine, paralelno sa obnovom sinagoge obnovljena j e i nekadašnja školska zgrada, na osnovu planova arhitekte Atile F. Kovač. Prva stalna izložba mađarskog holokausta u zemlji otvorena je u ovoj zgradi 27. juna 2004. godine. Izložba je posvećena žrtvama nacističkog genocida koji su stradali kao: radnici u radnim i koncentracionim logorima i u Aušvicu. Sat na sinagogi još uvek pokazuje 10 sati i 10 minuta vreme kada je 737 jevreja silom odvedeno iz grada. Istraživanjem je utvrđeno da je bilo 470 jevrejskih žrtava, od kojih je četvrtina bila mlađa od 24 godine, tako da je izložba posvećena i deci žrtvama. Posetioci mogu da vide uspomene preživelih, dok izložba prikazuje i one koji su pomagali progonjenima u najtamnijim satima mađarske istorije.

]]>
https://palmculture.eu/sr/places/magyar-tragedia-1944-kiallitohely-hodmezovasarhely/feed/ 0
Sinagoga – Hodmezevašarhelj https://palmculture.eu/sr/places/zsinagoga-hodmezovasarhely/ https://palmculture.eu/sr/places/zsinagoga-hodmezovasarhely/#respond Sat, 19 Jan 2019 19:58:31 +0000 http://palmculture.eu/places/zsinagoga-hodmezovasarhely/ Prvi pisani zapisi o Jevrejima koji su se naselili u Hodmezevašarhelj pronađeni su 1748. i 1757. godine, ali stvarni verski život je počeo tek oko 1810. godine u gradu. Naravno, u prvim godinama ceremonije su se održavale u privatnim kućama, ali kako je rastao broj jevrejskih porodica,ukazala se potreba za izgradnjom veće molitvene kuće. Prva sinagoga izgrađena je 1834. godine od kuće kupjene od advokat Samuel Matoka. Godine 1839. kupili su i susednu parcelu na kojoj su uređene škola i ritualna kupka. Tokom 1850-tih godina ukazala se potreba za većom sinagogom. Na osnovu radova pristiglih na konkurs , Mikloš Buš glavni graditelj iz Senteš-a, bio je zadužen za izvođenje radova. Fasada sinagoge, izgrađena 1857. godine u romantičnom stilu, bila je slična višespratnoj kući, kako ne bi izgledala kao hrišćanska crkva . Do kraja veka, broj Jevreja u Hodmezevašarheju je porastao desetostruko. Grad je doživeo procvat. Jevrejska zajednica je ojačala i brojčano i finansijski te se osetila potreba za izgradnjom impozantnije sinagoge. Prema prvim idejama, trebalo je izgraditi potpuno novu molitvena kuća umesto stare, ali se prispeli projekti 1906. godine nisu dopadali članovima žirija. Konačno,je odlučeno da Mikši Miler povere poslove na preuređenju stare sinagoge. Najznačajnija promena tokom rekonstrukcije između 1906. i 1908. godine bila je stvaranje nove glavne fasade. Glavna fasada je eklektična, ali sa secesijskom dekoracijom. Zapravo fasada sa maorskim elementima je jedna velika zgradna kapija koja uključuje predsoblje i trostruki ulaz. 1944.godine 16. juna počela je deportacija Jevreja iz grada u Aušvic i Strashof. Samo pet jevreja se vratio iz Aušvica u Hodmezevašarhelj. Grad je kupio crkvu od zajednice 1984. godine. Velika obnova započela je 1989. godine, kada su ukrašeni stakleni prozori, koji su u međuvremenu gotovo potpuno uništeni. Obnovljeni su uz pomoć nagrađivanog umetnika staklara Juliane Ferenci i njenog supruga Andraša Silađia. U 2004. godine, zgrada je podvrgnuta daljem renoviranju i obnovi svog okruženja na 60. godišnjicu Holokausta. Posebnost sinagoge je što ima originalno uređenje sa ručno klesanim klupama i originalnom opremom. Bivša jevrejska škola pored zgrade ima Memorijalni centar za Holokaust. Zgrada takođe obezbeđuje prostor za događanja koja nisu vezana za verski život.

]]>
https://palmculture.eu/sr/places/zsinagoga-hodmezovasarhely/feed/ 0
84. Rimokatolička crkva trđava – Ofeldeak https://palmculture.eu/sr/places/romai-katolikus-erodtemplom-ofoldeak/ https://palmculture.eu/sr/places/romai-katolikus-erodtemplom-ofoldeak/#respond Sat, 19 Jan 2019 19:52:59 +0000 http://palmculture.eu/places/romai-katolikus-erodtemplom-ofoldeak/ Ofoldeak je selo iz doba dinestije Arpad, koje se prvi put spominje u papinskoj desetini 1332/33, već tad bilo mesto koje je imalo crkvu. Jezgro današnje crkve verovatno je izgrađeno u drugoj polovini 15. veka. Prvobitno je imala gotičke svodove, ali kada su oni propali, početkom 16. veka napravljen je ravan krov. Zaštitni zid oko crkve je izgrađen najverovatnije krajem 15. i početkom 16 veka. Krajem 16. veka selo je opustelo tek 1723. godine selo je ponovo naseljeno kada je crkva obnovljena. 1845. godine poplava je uništila selo, a novo selo je izgrađeno dalje od starog mesta. Stara crkva je pretvorena u sladište za žito, a oprema je preneta u novu crkvu u Ofeldeak. Crkva je proširena 1874. godine longitudinalno, a 1923-24. godine obnovljena je. Naselje je postalo samostalno 1950. godine pod imenom Ofeldeak. Između 1990. i 1999. godine pod vođstvom Maria Bereš vršena su veća arheološka istraživanja, nakon čega je usledila restauracija i konzervacija istih. Prozorska staklna crkvi zamenjeni su po planovima Andraša Silađija.

]]>
https://palmculture.eu/sr/places/romai-katolikus-erodtemplom-ofoldeak/feed/ 0
Nacionalni istorijski spomen park Opustaser https://palmculture.eu/sr/places/opusztaszeri-nemzeti-torteneti-emlekpark/ https://palmculture.eu/sr/places/opusztaszeri-nemzeti-torteneti-emlekpark/#respond Sat, 19 Jan 2019 19:46:04 +0000 https://www.palmculture.eu/places/opusztaszeri-nemzeti-torteneti-emlekpark/ Nacionalni istorijski spomen-park je etnografski muzej na otvorenom, skanzen i izletište, koje je osnovano 1982. godine u Opustaseru, u okrugu Čongrad. Najpoznatije izloženo delo je izložba slike Arpada Festija o dolasku Mađara oslikanu u panorami. U stvaranju panoramske slike postavljene u krug od 120 metara dužine, 15 metara visine i 38 metara prečnika, Arpadu Festiju je pomagalo nekoliko slikara dve godine , od 1892. do 1894. godine. Detalje pejzaža oslikao je Laslo Mednjanski a scene konjičkih bitaka oslikao je Pal Vago. Tokom 2013. godine izloženi su i pronađeni delovi Transilvanijskih slika koje su bile u poljskom vlasništvu nastali 1897 godine. Etnografska zbirka na otvorenom izožena je u 19 građevinskih kompleksa i ima tri izložbe na otvorenom. Izložba je otvorena 1978. godine i traje do danas. Zgrade prikazuju različite delove zemlje .Posetilac može da vidi život sela i farme iz 19. veka, razne zanate, školu, poštu, prodavnicu, vetrenjaču, malu železnicu, pekaru.Tu je i izložba kolekcija automobila i poljoprivrednih mašina. Paviljon nalik jurti prikazuje odnos čoveka i prirode. Nomadski park dočarava svet Evroazijskih stepa, sa jurtom, i zimskim smeštajem . Izložba vezana za vode prikazuje rafting, preradu drveta, brodogradnju i ribolov. Pomoću modela možemo biti svedoci velike poplave iz 1879. godine u Segedinu. U parku se nalazi nekoliko spomenika. Tu se nalazi i šumski put, šumski teren i igrališta.

 

]]>
https://palmculture.eu/sr/places/opusztaszeri-nemzeti-torteneti-emlekpark/feed/ 0
Kapija heroja https://palmculture.eu/sr/places/hosok-kapuja/ https://palmculture.eu/sr/places/hosok-kapuja/#respond Sat, 19 Jan 2019 19:40:16 +0000 https://www.palmculture.eu/places/hosok-kapuja/ Kapija heroja (Porta Heroum) prvobitno je izgrađena kao gradska kapija za one koji dolaze željeznicom 1936. godine, na osnovu koncepta Klebelsberg Kuna. Iznad puta Blažene Device na četiri stuba postavljena je kapija sa tri luka. Na osnovu ideje tadašnjeg gradonačelnika , kapija je nazvana kapijom Heroja,u spomen na 12.000 vojnika iz Segedina. Neoklasičnu kapiju projektovao je Moric Pogani, a statue vojnika na obe strane je kreirala Eva Lote. Lukovi kapije ukrašeni su freskama Vilmoša Abe Novaka. Po površini najveća freska u Evropi obrađuje tri teme: sećanje na rat, herojska smrt, odlazak Mikloša Hortija iz Segedina. Na sredini umetničkog dela nalazi se slika Hrista visoka 8 metara licem okrenuta prema Aradovom trgu mučenika. Više od pedeset godina, umetničko delo je bilo sakriveno od očiju zainteresovanih, prvi put 1945. godine samo lik Horthija,četiri godine kasnije, celo umetničko delo su prekrili malterom. Kao rezultat nekoliko godina restauratorskih radova, prvobitno stanje je obnovljeno do avgusta 2000. godine. Vilmoš Aba Novak naslikao je alegoriju vere na jednoj strani kapije a na drugoj strani je slika Tett.

 

]]>
https://palmculture.eu/sr/places/hosok-kapuja/feed/ 0
Pozorišno istorijska zbirka i izložbeni prostor Maćaš Varga https://palmculture.eu/sr/places/varga-matyas-szinhaztorteneti-gyujtemeny-es-kiallitohely/ https://palmculture.eu/sr/places/varga-matyas-szinhaztorteneti-gyujtemeny-es-kiallitohely/#respond Sat, 19 Jan 2019 18:44:01 +0000 https://www.palmculture.eu/places/varga-matyas-szinhaztorteneti-gyujtemeny-es-kiallitohely/ Matias Varga (1910-2002) je jedna od istaknutih ličnosti mađarske pozorišne umetnosti. Njegov rad pokriva istoriju pozorišta Mađarske dvadesetog veka. Radio je scenografije za mnoge drame, operske predstave i predstave na otvorenom. Smatraju ga i klasikom mađarske filmske umetnosti.Od 1936.godine bio je scenograf Predstava na otvorenom u Segedinu. Dobro je poznavao izazove Domovog dvokrilnog tornja i scenske karakteristike prostora. Bio je uzor mnogim scenografima, majstorima rasvete i slikarima. U svojoj 60-oj godini je počeo da se bavi keramikom. 1. avgusta 1987. godine u Segedinu je otvorena               Pozorišno istorijska zbirka i izložbeni prostor Maćaš Varga. Tu ruiniranu zgradu kupio je scenograf Maćaš Varga i po planovima Istvan Tarnai ,nagrađivani inženjer građevinarstva ,zgrada je obnovjena. Posle obnove ukrašena je crtežima i keramikom koju je izradio Maćaš Varga i donirao gradu Segedinu. Zbirkom i izložbenim prostorom upravlja muzej Ferenc Mora. Na površini od gotovo 300 kvadratnih metara trospratnog izložbenog prostora , izložene su zidna keramike i grafike Maćaša Varge kojima je predstavljen njgov višedecenijski rad, plakati i foto materijal kojim se prikazuje istorija Predstava na otvorenom. Izložba je otvorena od 15 do 19 sati sredom i četvrtkom od 1.aprila do 30.septembra , a u zimskom periodu posete se zakazuju. Ulaznice se ne naplaćuju, programi i obilasci sa vodičem su besplatni.

 

]]>
https://palmculture.eu/sr/places/varga-matyas-szinhaztorteneti-gyujtemeny-es-kiallitohely/feed/ 0
Zavičajna kuća Napfenj https://palmculture.eu/sr/places/napsugaras-tajhaz/ https://palmculture.eu/sr/places/napsugaras-tajhaz/#respond Sat, 19 Jan 2019 18:32:03 +0000 https://www.palmculture.eu/places/napsugaras-tajhaz/ Zavičajna kuća Napfenj je izgrađena kao stambena zgrada neposredno nakon velike poplave 1880. godine, što je čini jednom od najstarijih kuća u delu grada Alšovaroš. Kuću je izgradio Jožef Rac koji je bio zemljoradinik. Kuća od zanačaja za izgled grada 2010. godine pretvorena je u Zavičajnu kuću tog dela grada- Alšovaroš. U svom prvobitnom stanju kuća se sastojala od tri prostorije u nizu i imala je podrum, karakteristično za kuće u niziji. Zgrada je stavljena pod zaštitu kao spomenik 1963.godine. Današnje izgled nam prikazuje životni prostor sredine 20. veka sa rekonstruisanim enterijerom sobe, starinjskom kuhinjom. Posle velike poplave ljudima su na raspolaganje stavljeni tipski planovi za izgradnju kuća Lajoša Lechnera. Planovi su sačuvali tipičan izgled i položaj kuća sa drvenim zabatom okrenutim prema ulici, sa ukrasima u obliku sunčevih zraka. Broj ovakvih kuća je značajno smanjio,a najlepši primeri još uvek mogu se naći u delu grada Alšovaroš. Etnograf Šandor Balint je u izgledu i ukrasima zabata video barokno božije oko i zaštitnika Svetog Trojstva.

]]>
https://palmculture.eu/sr/places/napsugaras-tajhaz/feed/ 0
Eparhijski muzej i trezor https://palmculture.eu/sr/places/egyhazmegyei-muzeum-es-kincstar/ https://palmculture.eu/sr/places/egyhazmegyei-muzeum-es-kincstar/#respond Sat, 19 Jan 2019 18:27:17 +0000 https://www.palmculture.eu/places/egyhazmegyei-muzeum-es-kincstar/ Eparhijski muzej i trezor otvoren je 29. juna 1995. godine u jednom delu zgrade Biskupske palate na trgu Dom. U periodu između dva svjetska rata, je na gornjem spratu manastira iznad današnje ispovedaonice je postavljena stalna izložba značajne eparhijske zbirke. Eksponati su bili izloženi cele godine, ali je naveća posećenost je bila na velike crkvene praznike. 1950. godine, nakon raspada monaških redova, ovaj muzej je prestao da postoji, a eksponati zajedno sa vrednom bibliotekom manastira su odneti na nepoznato mesto. Predmeti koji su služili prilikom obreda su sačuvani u zazidanoj prostoriji i tako su sačuvane u doba komunizma. Sedamdesetih i osamdesetih godina Šandora Balinta inicirao je izgradnju novog muzeja ali se to nije ostvarilo. Kada je Medicinski fakultet vratio u vlasništvo kolegijum Svetog Imrea u podrumskim prostorijama je izgrađen izložbeni prostor veličine 100 kvadratnih metara. Veliku ulogu u svaranju Eparhijskog muzeja i trezora imali su saradnici muzeja Ferenc Mora iz Segedina. U Crnoj kući su 1985. godine u sastavu izložbe istorije grada izloženi i predmeti koji su služili prilikom bogosluženja namanjeni Muzeju istorije crkve. Ove predmete su restaurirali, konzervisali i popisali.

 

]]>
https://palmculture.eu/sr/places/egyhazmegyei-muzeum-es-kincstar/feed/ 0

Грешка Вордпресове базе података: [INSERT, UPDATE command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_options']
INSERT INTO `wp_options` (`option_name`, `option_value`, `autoload`) VALUES ('_wpml_transient__wpml_st_file_scan_in_progress', 'a:2:{s:5:\"value\";i:1;s:10:\"expiration\";i:1715183729;}', 'yes') ON DUPLICATE KEY UPDATE `option_name` = VALUES(`option_name`), `option_value` = VALUES(`option_value`), `autoload` = VALUES(`autoload`)

Грешка Вордпресове базе података: [INSERT command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_icl_string_urls']
INSERT IGNORE INTO wp_icl_string_urls (`language`, `url`) VALUES ('sr', 'place/([^/]+)/(feed|rdf|rss|rss2|atom)/?$')

Грешка Вордпресове базе података: [INSERT command denied to user 'fuggsqlpalcul'@'localhost' for table 'wp_icl_string_pages']
INSERT IGNORE INTO wp_icl_string_pages (`string_id`, `url_id`) VALUES (5071, 0),(5072, 0)